U nastavku je nova lekcija, a pitanja u vezi sa lekcijom su u fusnotama. Istražite, razmislite i odgovorite.
Efekti inflacije
Inflacija
utiče na sve svere privrede i društva dovodeći ih u stanje neizvesosti.
Vrednost novca se menja, smanjuje se. Realna vrednost novca meri se količinom
dobara i usluga koje mogu da se kupe za jednu novčanu jedinicu. Kako u inflaciji
cene rastu to znači da se realna vrednost novca smanjuje. Tako, npr. ako za 200
dinara možete kupiti 2 čokolade. Ukoliko se poveća cena čokolade na 200 dinara,
onda možete kupiti samo jednu čokoladu za novčanicu od 200 dinara. Lako je
zaključiti da se realna vrednost dinara smanjila. Dakle, kada opšti niv cena
raste, vrednost novca se smanjuje.
Realna
vrednost novca naziva se i kupovna snaga novca.
Inflacija
ne mora uvek da bude problem! Nekada monetarne vlasti merama ekonomske politike
podstiču inflaciju da bi pokrenuli privredu i to tako što rast cena pojedinih
dobara potstiče njihove proizvođače da ih proizvode, a veća količina novca koja
je u opticaju kod stanovništva povećavaće njihovu tražnju. Naravno takva
situacija se mora kontrolisati jer može da izmakne kontroli i da izazove
značajne poremećaje[1].
Kada
se cene i nominalni dohodak domaćinstva ili pojedinca povećavaju za isti
procenat (istom brzinom), inflacija ne predstavlja problem. To znači da ako se
cene roba i usluga povećavaju npr za 10% prosečno godišnje i vaša zarada se
povećava za 10% prosečno godišnje, poećanje cena vam neće biti problem[2].
Inflacija[3]
pogađa ona domaćinstva čiji dohodak ne može da prati porast cena dobara i
usluga koje oni kupuju.
Razlikuju
se očekivana i neočekivana inflacija. Očekivana inflacija se uzima u obzir kada
se novac plasira, recimo banka daj ekredit u dinarima i ako očekuje da će
godišnja inflacija biti 5% ona će taj procenat ugraditi u ono što dužnik treba
da vrati. Neočekivana inflacija pogoduje dužnicima jer npr ako su pozajmili 1
000 000 dinara na godinu dana, inflacija je 10% to znači da je realna vrednost
njihovog duga posle godinu dana manja za 10%. Ove činjenice su bitne da se
objasni realna i nominalna kamatna stopa. Nominalna kamatna stopa obuhvata
efekte inflacije. Realna kamatna stopa je nominalna kamatna stopa umanjena za
stopu inflacije.
Npr.
ako si stavio novac u banku na štednju (depozit u banci) uz kamatnu stopu od 8%
godišnje a stopa inflacije je 5%, realna kamatna stopa je 3%.
realna
kamatna stopa = nominalna kamatna stopa – stopa inflacije
Neočekivanio
visoka inflacija pogađa zajmodavce i donosi korist zajoprimcima jer smanjuje
realne kamatne stope[4]
[1] Šta
mislite da li bi mere kojima bi se u opticaj pustila veća količina novca u
opticaj mogla da pokrene našu privredu? Da li bi imali poverenja u takve mere?
[2] Kako bi na vaš životni
standard uticala činjenica da se cena struje povećala za 10%, cena goriva za
20%, cena hrane za 20%, a poslovadac je doneo odluku da vam smanji platu za
10%? Da li bi vas pogodila inflacija ako je rast cena isti a vaša plata se
povećala 5%? Ne morate matematički obračunavati, već popričajte sa porodicom
kako bi takva situacija uticala na vaš životni standard.
[3] Pronađi na internetu
koliko iznosi godišnja stopa inflacije u Srbiji za 2019. godinu
[4] Pronađi na internetu
primere realne i nominalne kamatne stope na kredite koje daju banke u Srbiji.
Коментари
Постави коментар